Anatomija kolinja

Finija je Dan republike, trublje i fanfare – vrime je kolinja! Teplo vrime, pupi pupaju, arija puna vlage i ne suši, muhe anka komarci su još u delu – mrs je u perikulu! Jedan put na kolinju mi je jedan stručnjak objašnjava kuja je razlika zmeđu pršuta i mesa, zmeđu zarebnika i mesa, jer pršut je pršut, zarebnik je zarebnik, a meso gre u kobasice. Ne znan vi, ma mi ćemo sve hititi u kobasice, pršuti bi nan to lito mogli poj za niš. San proštija niki dan na samnju ud palačinak u Pazinu: „Volin te pršute jer si nekad bijo svinja!“. Pršut je svakako The Pršut, ma i kobasice su dobre. Antonio mi je pak objasnio da je potpuno različit okus i kvaliteta prednje i stražnje strane pršuta. Pršut je naša natkoljenica s dijelom zdjelice, ona koštana kugla u sredini je dio natkoljenice u kuku tj.u zglobu sa zdjelicom, ona žila koja se prazni da se ne „upali“ je arterija femoralis. Muskulatura koja ide u pršut s prednje strane , usporedimo li s ljudskom je: m.quadriceps femoris (vidi Glas Istre od pasane nedilje), m. sartorijus, m.tenzor fascije late, a dio pršuta koji je deblji tvori glutealna muskulatura (m.gluteus maksimus, medijus i minimus)  te stražnja loža natkoljenice i ishiokruralna muskulatura (m.biceps femris, m.semimembranosus, m.semitendinosus) s aduktorima kuka (m.gracilis, m.adductor longus, magnus, brevis). Zarebnik je paravertebralna muskulatura koje se od zdjelice proteže sa svake strane kralježnice prema gore, uz rebra koja mu daju ime i prtoteže se do vrata. Usporedimo li to s ljudskom anatomijom, npr.vlastitom, mišići koji se uz kralježnicu protežu prema vratu se pažljivo prepariraju, oblikuju cijelom dužinom do razine prijelaza u vrat te tako obli, bez zareza nožem u muskulaturi, koristeći fascije ili ovojnice muskulature oblikuju u dugačke mišićne komade. Ta je muskulatura odgovorna za pokretanje kralježnice naprijed, nazad, lijevo desno. Na prijelazu prsne kralježnice u vrat prestaje zarebnik i počinje vratina ili buđola. Buđolu tvore vratni mišići. Brojni su, mali i snažni, a među njima se nalazi masno tkivo. Koljenica je ustvari potkoljenica. Koljeno je zglob koji tvore natkoljenična i potkoljenična kost. Natkoljenični dio koljena oblikuje kraj pršuta dok potkoljenica završava u „koljenicu“. Panceta je pak meni najbolji dio prasca. Tvori ju trbušni zid ili trbušna muskulatura. Slojevi crvenog i bijelog jesu slojevi masti sa slojevima muskulature (m.rectus abdominis, m.transversus abdominis, m.obliquus abdominis) od zdjelice s prednje i bočne strane do rebara. Rebra na sebi također imaju sloj muskulature te je maneštra s rebri najbolja. Riječ je o interkostalnoj ili međurebrenoj muskulaturi. Svako rebro svoj komadić mesa. Da Vas podsjetim za kad grete poli mediga - sve ud nabrojenega će pasati, ma najciniji kuščić je vajka ledvenica, lungić, pečenja ili m.iliopsoas. Riječ je o mišiću koji se s donjeg dijela kralježnice proteže s unutrašnje strane zdjelice prema natkoljenici. U ljudskom tijelu je on najsnažniji pregibač ili fleksor u kuku, posebice snažan kod nogometaša. Kada nogometaš šutira „iz koljena“, kontrahira se kvadriceps, ali kada je riječ o punom šutu, tada snaga udarca dolazi prvenstveno od m.iliopsoasa. M. iliopsoas je dakle vrlo vrijedan i mišić u sportu, ali bome i u kužini!   

Tripice se delaju ud želuca, jetrica je jetra, srce je srce, plućica su pluća, moždani su mozak, jazik je jezik, bubrig ji ki voli. Kulen family (kulin, kuljen, kulenova seka) ne rabi puno objašnjavati ud kud mu ime (culo, culetto...). Puni se naravno začinjenim mesom debelo svinjsko crijevo ili čak „slijepo crijevo“, gdje se inače nalazi sasvim drugačiji sadržaj dok se kobasice pune u tanko crijevo. Tlačenice ili švargl je punjeni želudac. Kao što Eskimi koriste svaki dio kita, od pravega prahca se niš ne hita ća. I za kraj vam želin uspješnu i veselu prašćinu stihovima Dreletronica:

Gujde prasci svinje, danas je kolinje, vama sudnji dan.

Svijnje prasci gujde ni jena ne vujde iz dvorišća van!

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 14.12.2014