Jedan lakat

Juštivan se niki dan z jenon pacijenticon. Dugo se ličila po svud i sad je mene tukalo da joj ukočin zglob – drugo se ni moglo. Kako je zglob dugo bija inficiran z bakterijami, san mora vrči vanjski fiksator.  Njoj da je dosti, će se ubiti, neka joj skinen to želizdo i udrižen joj nogu.  Da ča san joj meta želizdo na nogu. „ Draga moja “, „ bez želizda se ne more uperirati - ter se ne more z p... laze graditi!“, san joj reka. Tako se mi barožimo, a samo zato ki joj ne moren jasno ubjasniti kakova je korist i koji je njeji intereš. Joj ubjašnjavan ma ne kapi kakvu razinu zdravlja more očekivati. Bilo bi jednostavnije da imamo jasne mjere za razinu zdravlja ili pak bolesti pa da pacijentici kažem: nakon zahvata možete očekivati razinu zdravlja 3,3, a razinu bolesti 4. To zapišem, ona izračuna i potpiše. Odrediti pravu mjeru - u tome je kvaka.

Lakat je jedna lijepa ortopedska mjera. Od davnina je lakat vrijedio kao mjera za dužinu. Bakrena palica Nipurskoga lakta, prva znana standardna palica, je označavala sumerski lakat od 51,72 cm oko godine 1950.g. p.n.e. Babilonski lakat je vjerojatno imao 48 cm. Tako je unutarnji kvadrat babilonskega tornja ima mjere 120 x 120 lakata (http://sh.wikipedia.org/wiki/Drevni_sistem_mjera). Laktova je uostalom bilo raznih dužina: starozavjetni lakat je iznosio 46 cm, duži lakat je bio oko 52 cm, dok je novozavjetni lakat iznosio 55 cm.

Svi imamo predođbu što znači kilogram, litra, metar i ostale mjerne jedinice s kojima se svakodnevno susrećemo, a koje su dio danas stadnardnog SI sustava. Ma koliko je grojza u jenoj čerfulji, koliko bašelka u preži? Je brenta ili brentica? Brenta bi navodno mogla imati oko 20-25 l, a brentica 14–16 l. Brenta je označavala težinu koju čovjek može ponijeti na leđima. Primjenjivale su se gotovo isključivo za mjerenje vina, ali i za žito i kukuruz, jer su u sr. vijeku i u ranome novom vijeku kapacitetne mjere služile i za mjerenje zrnastih plodova zemlje. Jena bukaleta bi imala cirka jenu litru ma katarkad već, a katarkad manje. Kaštelana ima 5-10 tolitri. Koliko žita stane u jedan starić? Ima jena štorija kako je stara baba urdinala da se voz trukinje da Italiji za šteuru, taše, intereše. Koliko je trukinje bilo u ten vozu? Koliko je “žurnad” rabilo za napuniti takov voz?  Na lovreštini je žurnada bila mjera za 2000 m2, a u Porieču kadi je bilo manje grot u zemlji anka 2 500 m2. Toliko bi čovik z voli zuora u jenen danu (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1772). Kao mjera za dužinu se brojalo na prste, na pedige, na korke se korkalo.

Lakat je zahtjevan zglob. Sastoji se od tri kosti koje se gibaju ili vrte jedna oko druge. Lakat zahtjeva posebnu pažnju prilikom odluke o liječenju jer radi komplicirane građe ima sklonost kočenja. Čim nešto odudara od idealnoga, lakat se voli zakočiti. Jedni od češćih problema s kojima se susrećemo u ambulanti su upale hvatišta tetiva na laktu. Ukoliko se upale hvatišta vanjske strane mišića lakta, nazivamo to “teniskim laktom”. Upale li se tetive s unutrašnje strane, nazivamo to “golferskim laktom”. Termini dolaze iz aktivnosti koje najčešće pogoduju razvoju takvih sindroma. Riječ je o prenaprezanjima tipičnim za za pojedine sportove. Međutim, bilo kakva radna intenzivna naprezanja muskulature podlaktice dovesti će do takvih sindroma. “Veslačka podlaktica” je stanje koje dolazi tarenjem mišića podlaktice jedan o drugi. Veslačka ili škripeća podlaktica nastaje na mjestu gdje tetive m. extensor pollicis brevisa i m. abductor pollicis longusa prelaze preko m. extensor carpi radialis longusa i m.extensor carpi radialis brevisa. Na tom mjestu zbog izvođenja konstantnih ponavljanih pokreta ručnog zgloba dolazi do stvaranja i upale burze. Slično sam stanje prvi puta vidio kod pacijentice koja je cijeli dan prala pod te je žmikala krpu. Pokret žmikanja krpe je istovjetan pokretu rotacije vesla. Dakle, sportski nazivi stanja nisu rezervirani samo za sportaše već za sve nas. Bilo kakvo uporno i intenzivno ili pak suviše naglo kretanje u aktivnost će dovesti do nekog problema. Ako ne odmah, onda za neko vrijeme jer “tijelo pamti” pa treba “imati pravu mjeru”. Jedan lakat na primjer. Doima se blizu, ali je dovoljno daleko da ga ne možemo dohvatiti ustima. Provajte pa ćete viti.  

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 25.10.2014