Ni kuglati ni lako!

Kugla zemaljska je puna mirakuli i lipo je „biti i živiti“ na njoj. Kugla je nadalje savršeno geometrijsko tijelo s primjenom na čuda načina. Jedna od primjena je i ona u igri. Bala i balota su na primjer kugla, loptica je kugla, šćinka je kugla, a i sama kugla za kuglanje je naravno kugla.

Deset ud njih, odabranih, moćnih muži se vrglo igrati. Oštro oko, smiren um, napregnuti mišići i zrak rezak poput britve. Prvi je ćepa kuglu, se zaletija kad mu je u debelen miesu, guzici bi mogli reći, ništo škrklo – pa je kako mrtav! Drugi se je diga, ćepa kuglu, činija par korki, da će pošinuti kuglu, kad ga je prisiklo u križima - škiknuja je kako divojčina! I zanj je gara finila. Se diga tad anka trieti već jeno malo zmekšan ud nesriće prva dva – uon je pak sje.. aduktor! Ča je to za jenu igru? S kakovin vragon su se to vrgli ti pošteni muški barožiti? Riječ je naravno o kuglanju. Kuglanje je sport u kojem se kuglom pokušava srušiti što više čunjeva. U Europi je standardna igra s kuglom težine 3kg i 9 čunjeva dok je amerčka verzija bowling s kuglom i do 7kg težine koja na sebi ima 5rupa za prste i kojom se pokušava srušiti 10 čunjeva. Standardna staza za kuglanje ima oko 18 metara, a čunjevi su postavljeni utvrđenim sustavom, u kvadratu, na određenoj udaljenosti, na posebno pripremljenoj podlozi. Povijest kuglanja datira unazad nekoliko tisuća godina. Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća, engleski egiptolog sir Flinders Petrie pronalazi ostatke primitivnih kuglačkih kugli i čunjeva u grobu egipatskog dječaka koji datiraju iz 3200 g. P.K., što je gotovo prije 5200 godina (http://en.wikipedia.org/wiki/Bowling). U Connecticutu je kuglanje čak i zakonom bilo zabranjeno jer je bilo vezano s kockanjem i organiziranim kriminalom. Još jedna poveznica između zabrane i kriminala. Ukoliko neku aktivnost zabranimo, postaje dio kriminalne sfere time povezana sa svim ostalim oblicima kriminala. Tako je bilo i s kuglanjem.

Ozljede su desetkovale kuglačku ekipu s početka članka. Ukoliko bez zagrijavanja i pripreme uhvatimo kuglu koja ima svoju težinu i tromost te ju bacimo niz kuglačku stazu – ozljede će biti česte. Ukoliko se pravilno zagrijemo i ne precijenimo svoje mogućnosti, ozljede u kuglanju bi trebale biti rijetke. Vrlo je malo radova objavljeno na temu ozljeda u kuglanju. U radu Kerr ZY i sur. iz 2011, obrađuju se epidemiološki podaci o ozljedama u kuglanju zbrinutih u jedinicama hitne službe od 1990-2008 u SAD (Kerr ZYCollins CLComstock RD. Epidemiology of bowling-related injuries presenting to US emergency departments, 1990-2008. Clin Pediatr (Phila). 2011 Aug;50(8):738-46). Zabilježeno je 8754 ozljeda na kuglanju zbrinutih na hitnoj pomoći što je oko 2% svih ozljeda u sportovima u tom periodu. Kako je riječ o znanstvenom radu iz Amerike, prednjače ozljede prstiju (19%). Sinonim za kuglanje u svijetu je „bowling“ češće no kuglanje kakvo mi prakticiramo. Kugla u bowlingu se razlikuje od klasične kugle po tome što na sebi ima rupe za prste, što značajno mijenja tehniku bacanja i uzrokuje ozljede prstiju kojih u klasičnom kuglanju gotovo i nema. Na drugom mjestu ozljeđivanja su istegnuća, prvenstveno na trupu i leđima. Uganuća na gležnju i stopalu su treći po redu ozljeđivanja. U radu se ne navode problemi s koljenima, ali od nekoliko kuglaša koje sam imao kao pacijente, gotovo svi su dolazili radi  tegoba s koljenima. Opterećenje koljena u dubokoj fleksiji napreže prednju stranu koljena tj.ekstenzorni aparat. Ekstenzorni se aparat koljena sastoji od mišića kvadricepsa koji prelazi u ligament kvadricepsa, zatim se nastavlja u patelu (čašica) te kao ligament patele se hvata za potkoljenicu. Česte su smetnje na hvatištima tetive kvadricepsa na bazu čašice (patele), vršku patele te na hvatištu samog ligamenta patele za potkoljenicu (tuberositas tibiae). S dugotrajno savijenim položajem koljena dolazi i do naprezanja hrskavice ispod čašice s tegobama prednje koljenske boli. Kad se koljeno savije, čašica (patela) se pritisne na natkoljeničnu kost silom koja se kreće i do 10x težine tijela. Ukoliko je takav pritisak dugotrajan – počinju bolovi. Savijen položaj koljena i inače treba izbjegavati. Tijekom dugotrajne vožnje automobilom, vožnje bicikle, sjedenja – obratite pažnju da su koljena ispružena ispred vas. Ispruženo koljeno manje opterećuje hrskavicu u prednjem dijelu koljena te će ona biti trajnija. Istegnuće muskulature donjeg dijela leđa je također jedna od češćih ozljeda, a to se dogodilo i junacima s početka priče.

Davno je Zoki reka da „niš ni lako“, ma da je kuglati teško – to pak nidan ud nas ni pomišlja.  

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 15.02.2015