Prijelaz iz dvorane na otvorene teniske terene

 

Tenis, sportska igra pojedinaca ili parova u kojoj igrači reketom prebacuju lopticu preko mreže u protivničko polje sve dok jedan od njih ne pogriješi. U Istri se počinje igrati 1890-ih u Puli, ali i Trstu i Rijeci. Utemeljiteljem sportskog igranja tenisa u Puli drži se barun Gottfried Meyern Hohenberga. Nakon 1970-ih tenis se povezuje s turizmom, a zahvaljujući tomu izgrađeno je oko 1000 igrališta, najvećim dijelom na zap. obali Istre. Značajnu ulogu u razvoju tenisa imali su organiziranje turnira Istarska rivijera (za muškarce), i Jadranska rivijera (za žene), koji se i danas održavaju. Sve je krenulo s 2 zemljana terena kod hotela "Pical" i 2 zemljana terena u Umagu s ciljem popularizacije tenisa u Istri i stvaranjem partnerstva sport – turizam.. 

Pramaliće, marač misec je pasa, avrija je za (jur) u brazdi. Na svojoj relaciji Porieč-Rika-Lovran pomalo se već teplin u veturi kako i črčki z šparugami u pršuri. Lipi dani, sunčani i finalmente dugi, stirali su nas iz zaprtega, iz konob, sa šufita na ćistinu – na terace, kontrade, boške, sinokoše - na otprte terene. Pole zime provdene u dvorani, s prvim zrakama sunca peglaju se crleni istarski teniski tereni. Tesk sat i pola prosječno, teniske igre zimi u dvorani, neće biti dovoljno kao priprema za višesatne igre na otvorenim terenima. Malo je onih koji poput mog prijatelja i kolege Tome, redovito kroz godinu, gotovo svakodnevno igraju tenis. Prema podacima Američke akademije ortopedskih kirurga, preko 78 000 ozljeda u tenisu godišnje se zbrinjava u ortoepdskim ambulantama ili ortopedskim salama. Pažnju moramo posvetiti ramenima, laktovima, ručnom zglobu, stražnjoj loži natkoljenice, koljenima, Ahilovim tetivama i križima. Najprije provjerimo opremu: jesu li tenisice potrošene, nije li njihova amrotizacija iscrpljena, je li primjerena težina teniskog reketa i je li grip adekvatan. U proljeće se temperatura zraka ipak još uvijek značajno mijenja ovisno o tome nalazimo li se na suncu ili igramo u hladu. Nakon što stanemo s igrom i ukoliko se sunce naglo skrije, potrebno je održati temperaturu tijela posebice leđa i križa. Nagla promjena temperature tj.naglo hlađenje kože može dovesti do razvoja zakočenosti i križobolje. Jednako takav iritacijski podražaj može biti vjetar. Intenzivne rotacije kralježnice prilikom servisa mogu izazvati bolove na prijelazu prsne u slabinsku kralježnicu. Dobra priprema u smislu snaženja „core“ muskulature tj.trbušne, leđne i bočne muskulature trupa će pomoći u prevenciji bolova. Repetitivne kretnje u ramenu s velikim opsegom kretnji u servisu, mogu dovesti do stvaranja bolova i upale subakromijalne burze. Burza je struktura koja pomaže u amortizaciji i podmazivanju, a nalazi se uvijek na mjestu intenzivnog mehaničkog pritiska između jedne tvrde strukture poput kosti i jedne mekane, poput tetive. Ispod kosti akromiona (kad položite lijevu ruku na desno rame i obrnuto, najizbočenija kost s gornje i vanjske strane ramena je akromion – koštani nastavak lopatične kosti) nalazi se burza koja odvaja duboki sloj muskulature ramena ili rotatornu manžetu (vidi GI od 23.03.). Opetovani pokreti rukom visoko iznad razine ramena, podražuju subakromijalnu burzu koja se može upaliti i izazvati značajne bolove. Liječenje se započinje lokalnim hlađenjem i izbjegavanjem provocirajućih pokreta, a nastavlja često u ambulatni ortopeda. Prevencija je važna i to prije svega pravilnom tehnikom izvođenja servisa, potom pravilnim snaženjem mišića oko lopatice, mišića ramena i trupa. Opetovani, repetitivni pokreti mogu dovesti i do razvoja bolova s vanjske strane lakta poznatih i kao „teniski lakat“. Upala je to polazišta mišića na vanjskoj strani nadlaktične kosti. Snaženje i istezanje muskulature podlaktice je od iznimnog značaja u prevenciji teniskog lakta. Jednom kada bolovi započnu, vrlo se teško rješavaju.

Prilikom prelaska iz dvoranskog tenisa u igru na otvorenom, potrebno je postepeno pojačavati intenzitet i količinu igre. Dok je vani još friško, potrebno je dobro zagrijati muskulaturu i zglobove prije igre te održavati tempo igranja kako se ne bi ohladili. Nezagrijana muskulatura, sklonija je ozljeđivanju. Idealno bi bilo, prije svake intenzivnije igračke sezone, pripremiti adekvatno muskulaturu trupa, lopatica, ramena i podlaktica simetrično. Simetrično snaženje muskualture je važno, ali to je ujedno i najteže za napraviti. Idealno je kada su sile muskulature oko zglobova uravnotežene. Tada su mišići, ligamenti i sami zglobovi najmanje opterećeni. Nagle promjene smjera, sprintevi, trčanje za nazad stavljaju na kušnju muskulaturu stražnje lože natkoljenice, potkoljenica i Ahilovu tetivu.

Bija san ud malo u Londri i moren reći da su lipi Wimbledonski travnati tereni, ma ni ga ča su naši istrijanski crleni.

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 06.04.2014