Svih nas bole križa

 

Bolovi u križima su itekako česti u populaciji. Preko 95% ljudi je barem jednom u životu imalo bolove u križima. Bolovi variraju u intenzitetu i širenju. Ukoliko su lokalni, bez širenja, na jednom mjestu (takvi su ujedno i najčešći), riječ je o nespecifičnoj križobolji, leđobolji ili vratobolji i ovdje pišem o takvim stanjima. Bolovi koji se šire prema rukama i nogama, prema prsnom košu ili trbuhu su drugačijeg uzroka i mora ih se shvatiti puno ozbiljnije. U američkoj se literaturi uvijek naglašavaju tzv.crvene zastave upozorenja koje nas opominju da obratimo dodatnu pažnju i preispitamo situaciju:

ukoliko su bolovi noćni, posebice bude li pacijenta bolovi iz sna, ukoliko su bolovi onesposobljavajući i pacijent se ne može podići iz kreveta, šire li se bolovi i jesu li povezani sa značajnim gubitkom osjeta i snage ruku i nogu, ukoliko su praćeni naglim mršavljenjem, povišenom tjelesnom temperaturom, praćeni inkontinencijom, povezani sa jakom ozljedom i sl. 

Ako bolovi nastanu „sami od sebe“, bez značajnog uzroka i pretežno su lokalni, nisu onesposobljavajući i nisu sve ono što tvz.crvene zastave upozoravaju – riječ je o nespecifičnim bolovima.

Meni se pježa sintagma koja guori: dica ljudi kojih bole križa pate ud križobolje, dica ljudi kojih boli glava pate ud glavobolje. Bi valjalo reči da puno tega gre po rodu!

 

Ča je to za jeno i kako da si pomorete?

Kralježnica ili hrbat po našu, je središnji dio sustava za pokretanje. Po njoj čovjek spada u kralježnjake zajedno sa više od 54 000 ostalih vrsta! Kralježnica ima nekoliko funkcija: služi kao potpora tijelu (statička funkcija), kao sustav balansiranih krivina omogućava pokretanje (dinamička funkcija), kroz nju prolaze živčane strukture koje ona štiti (zaštitna funkcija). Glava se naslanja na vrlo pokretnu vratnu kralježnicu. Prvi vratni kralježak naziva se atlas (Atlas je titan koji je zbog borbe sa Zeusom osuđen da na ramenima nosi nebeski svod). Poput lika iz grčke mitologije po kojemu je dobio ime, prvi vratni kralježak je osuđen da izdrži prijenos težine glave na vratnu kralježnicu. Kako se spuštamo prema nižim dijelovima kralježnice, opterećenje je sve veće. Najveći se dio pokretljivosti odvija u vratnoj i slabinskoj kralježnici. Radi velike pokretljivosti slabinske kralježnice, velike težine koju ona podnosi, križobolja je jedna od najčešćih boljki sustava za pokretanje.

Nespecifična križobolja u osnovi znači da problem nije u samim strukturama kralježnice i oko nje, već je problem u korištenju kralježnice i okolne muskulature. Kralježnica izrazito voli kretanje, odgovara joj stalna temperatura i stalna razina vlažnosti. 

Dakle za pomoći sebi trebalo bi redovito vježbati, izbjegavati propuh i nagle promjene toplo hladno (pančera tu pomore!), presvući znojnu kanotijeru, kad se dela mati vajk jenu suhu sa sobon.

Najvrijednija obrana od pojave bolova je redovito vježbanje ili kineziterapija (terapija pokretom pod kontrolom kineziologa ili fizioterapeuta). Više je tehnika razvijeno za pravilno snaženje mišića leđa i sve su bolje od mirovanja. Najveći se dio kretnji u kralježnici događa u vratnom dijelu i križima pa te dijelove valja i posebno snažiti.

Kada vježbamo, moramo snažiti sve mišiće oko kralježnice: trbušnu, leđnu, bočnu muskulaturu te male mišiće kralježnice. Na taj način kralježnica postaje okružena snažnim mišićjem što joj daje stabilnost u pokretu te snagu u položajima svakodnevnog života i rada.

Dakle vježbajte pametno! Nastojite da vaše vježbanje prate i nadgledaju stručnjaci prvenstveno kineziolozi. Preporučam vam da to radite u potkošuljama od umjetnih materijala koje nude bolji proizvođači sportske opreme. Takve potkošulje održavaju mikroklimu vrata, leđa, križa, brzo se suše (tako kontroliraju vlažnost), prianjaju uz tijelo te tako štite od propuha.

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 15.12.2013