Umjetno koljeno

 

Želimo li dobar rezultat operacije koljena ili ugradnje umjetnog koljena, važno je redovito vježbanje prije i nakon operativnog zahvata. Vježbati je potrebno sa stručnjakom kineziologije ili fizioterapeutom kako bi koljeno, a i cijelo tijelo, što spremnije dočekali operacijski zahvat.

Mnogi smatraju kako vježbanje pogoršava stanje već ranije oštećenog zgloba, međutim to ne mora biti istina. Pravilno opterećivanje zgloba i pravilan trening okolne muskulature, povećava opseg pokretljivosti koljena te u velikoj mjeri poboljšava tegobe uzrokovane starenjem zgloba. Samo vježbanje međutim nije dovoljno. Starenje zgloba se u prvom redu odnosi na starenje hrskavice tj.nastanak artroze zgloba. Artroza koljena ne nastane odjednom već nastaje postepeno, mjesecima i godinama. Koljeno se dugo vremena prilagođava promjenama, ostaje uravnoteženo i bez značajnih smetnji. U početku se javljaju tegobe nakon dužeg opterećenja. Opterećenje koje koljeno može podnijeti je sve manje i manje do trenutka kada bolovi postanu neizdrživi. To je najčešće i vrijeme kada se pacijent odluči uputiti ortopedu. Kad su bolovi izraziti, oštećenje hrskavice je uglavnom uznapredovalo te je i liječenje zahtijevnije sa sve manje izvrsnih rezultata. Brojne su mogućnosti liječenja oštećene hrskavice, vrlo širok armamentarij nam je na raspolaganju od skupih do još skupljih lijekova – u toj se količini ponude teško snaći te je potrebno zatražiti specijalističku pomoć kako bi liječenje dobilo pravilan smjer, a troškovi liječenja bili što prihvatljiviji. Najsuvremeniji oblik ne operativnog liječenja je tzv. „terapija krvlju“ ili terapija preparatima koji se dobijaju iz vlastite, pacijentove krvi (ACP -Autologous Conditioned Plasma).  Prema jednoj od najnovijih objavljenih studija iz prosinca 2013-te, dr. A. Khoshbin i suradnika iz Toronta (The efficacy of platelet-rich plasma in the treatment of symptomatic knee osteoarthritis: a systematic review with quantitative synthesis.), upravo terapija ACP-om nudi najbolju pomoć u slučajevima blago ili umjereno oštećenog koljena.

U trenutku kada je koljeno teško oštećeno, mogućnosti liječenja bez operacije su gotovo u potpunosti bezuspješne te je potrebno ugraditi umjetno koljeno. Ugradnja umjetnog koljena počela je 1954.g. radom engleskog ortopeda L.G.P. Shiers-a te se od tada neprekidno razvija. Wikipedia kaže da je dr. Shiers odbio patentirati zahvat ugradnje umjetnog koljena kako bio bio dostupan svima kojima je potreban. Danas je operativni zahvat ugradnje umjetnog koljena uspješan u preko 90% pacijenata sa trajnošću endoproteze nerijetko i 20 godina. Ugradnja umjetnog koljena je operacija u kojoj se reseciraju hrskavični dijelovi zgloba, maksimalno čuvajući kost. Na natkoljenicu i potkoljenicu se postave  dijelovi endoproteze od metalnih legura dok se između njih postavlja umetak od visoko kvalitetne plastike. Na taj način endoproeza omogućava gotovo prirodne pokrete koljena. Po operativnom zahvatu, započinje se sa rehabilitacijskim protokolom koji traje mjesecima do punog rezultata. Želimo li maksimalan rezultat dva se uvjeta moraju zadovoljiti – suradljiv i aktivan pacijent te dobar rad liječnika. Studije su pokazale da pravilna priprema pacijenata 6tj. prije zahvata postavlja te pacijente u povoljniji položaj od onih koji su zahvat čekali pasivno te je oporavak aktivnijih pacijenata brži i lakši. Vježbe razgibavanja koljena, vježbe poboljšanja elastičnosti i snage mišića nogu i trupa 3xtjedno pod nadzorom, pridonose lakšem oporavku od operativnog zahvata. Oporavak na taj način može biti brži i potpuniji, život sa umjetnim koljenom ugodniji. Pacijenti sa ugrađenim umjetnim koljenom smiju se baviti sportskim aktivnostima koje neće ozlijediti koljeno poput plivanja, nordijskog hodanja, golfa i sl.

Zbog čega neka koljena stare brže od drugih tj.zbog čega se javlja artroza koljena nije uvijek u potpunosti jasno. Ukoliko postoji jasna ozljeda ili oboljenje koje je moglo oštetiti hrskavicu koljena tada je razlog jasan, ali postoji i veliki broj koljena koja se ubrzano oštećuju bez jasnog razloga. Ukoliko se liječenje započne na vrijeme, u velikom broju slučajeva može se spriječiti nastanak teških oštećenja – ostari li ipak koljeno prije vremena, ugradnja umjetnog koljena je dobro rješenje. 

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 12.01.2014