Zimsko kupanje – da ili ne?

 

Ča gremo – ala homo! Tako su počeli i tolko su trajali pregovori oko našeg zimskog kupanja. Na 1.1. ritualno, u osvit novega lita, jušto u podne, a kad drugo! Prateći medije, sve je više zimskih kupača. Je li riječ o zabavi ili o želji za zdravljem. U našem slučaju, riječ je bila o prvom, ali zimsko kupanje ima puno elemenata koji unaprijeđuju naše zdravlje. Običaj zimskog kupanja u istočnim zemljama vezan je uz liturgijske elemente poput slavljenja bogojavljanja, dok u sjevernoj Americi i sjevernoj Europi, zimski uroni u vodu su tradicionalno dijelovi proslava Nove Godine. Mi, kao stari europejci sjevernjačkog tipa, odlučili smo dolazak novega lita proslaviti plivajući. Najopasnija posljedica urona u hladnu vodu je smrt radi dva osnovna razloga: utapanja ili srčanog zastoja. Naglim uronom u hladnu vodu dolazi do podražaja termoreceptora ili receptora za hladnoću u organizmu, do refleksnog izdisaja, a potom do ubrzanog disanja (hiperventilacije) što može rezultirati udisanjem vode i utapanjem. Odijela za spašavanje drže glavu brodolomca iznad vode te ga na taj način čuvaju od refleksnog udisanja vode. U hladnom ambijentu ljudi problijede. Uranjajući u hladnu vodu dolazi do skupljanja krvnih žila na periferiji tijela tj. koži, masnom tkivu, mišićima. Organizam na taj način pokušava sačuvati toplinu svog središta - vitalnih organa. Naglim sužavanjem krvnih žila na periferiji, istiskuje se naglo velika količina krvi i usmjerava prema srcu. Velika količina krvi dolazi u srce koje započinje s ubrzanim radom kako bi krv isporučilo dalje u organizam. Taj nagli ubrzani rad može rezultirati fibrilacijom ili nekontroliranim i nefiziološkim otkucajima srca s rezultatom srčanog zastoja i smrti. Hipotermija ili pothlađivanje nije toliko veliki rizik  jer će nastupiti tek za 30 minuta do i preko sat vremena boravka u vodi temperature 0°C. Trenutno je kod nas temperatura mora barem 12° te pothlađivanje ne predstavlja opasnost. Alkohol kao pomoć kupaču je kontraproduktivan jer ubrzava pothlađivanje tijela. Za zdrave pojedince zimsko kupanje neće biti štetno, ali ga svakako moraju izbjegavati srčani bolesnici, oni s problemima s disanjem, pretile osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, oni s problemima aritmije  ili neujednačenim radom srca, stariji ili djeca. Najvažnije, oni koji nisu adaptirani na hladnu vodu.

Može li zimsko kupanje biti zdravo? Ukoliko svladamo rizike, zimsko kupanje ima brojne pozitivne efekte na tijelo. Zimski se kupači u usporedbi s ostalom populacijom osjećaju zdravije, pokretniji su, zadovoljniji, osjećaju se energiziranima te prijavljuju manji osjećaj stresa. Zimski kupači koji boluju od reumatskih bolesti ili astme navode poboljšanje simptoma i smanjenje bolova ukoliko su redoviti u aktivnostima (ovo je tek dijelom dokazano). Zimsko kupanje može osnažiti naš imunološki sustav te zimski kupači navode 40% manje respiratornih infekcija u odnosu na ostalu populaciju.

Nakon ponovnog utopljavnja, dolazi do povrata tople krvi iz srca i središnjih dijelova tijela u ekstremitete što je praćeno osjećajem ugode, snage u tijelu, energiziranosti i euforije. Čitam blogove nekih zimskih plivača na internetu te stječem dojam da i sam boravak u moru na otvorenom, usred zime stvara osjećaj samopouzdanja što je izuzetno važno (http://loneswimmer.com/2012/12/10/why-would-you-swim-in-cold-water/).

Nekoliko se uputa moramo pridržavati odlučimo li se za cjelogodišnje kupanje:

1.  Kontinuitet – ukoliko se redovito kupamo i izlažemo tijelo hladnoći, stvara se djelomična prilagodba tijela na hladnoću. Početna se adaptacija na hladnoću poput drhtanja i vazokonstrikcije mijenja već nakon 14 dana, ali je za značajniju prilagodbu potrebno ipak duže vrijeme.

2.  U vodu je potrebno ulaziti postepeno i na taj način šok hladnoće svesti na najmanju mjeru.

3.  Boravite u hladnom moru razumno dugo tj.ne forsirajte izdržljivost. Prvi znak pothlađivanja je drhtavica – događa se kod smanjenja tjelesne temperature za 1°. 

4.  Držite se obale i plitkog mora jer uvijek nešto može poći po zlu.

5.  Po izlasku iz vode osušite se i utoplite. Po izlasku iz vode, dolazi do ponovnog povrata krvi u kožu i potkožje, izgledom postajemo stoga crveniji, za razliku od prvotne blijede, beskrvne boje. Kapa, šal, rukavice, kaput, tople hlače i čarape kako bi sačuvali i vratili toplinu organizmu.

Ki je zdrav i ki se čuje da more neka prova. U prvi mah se tilo i duša stisnu kako i tić, ma pole ćete biti silni i kripki kano klisurine!

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 11.01.2015