Da se Pantelija slučajno ipak naljutio

 

Što je? Vadio si eksere? Ma nee, oće klešta, ter`o si nešto? Pokvarila su ti se kolica pa si besan? Aaaa, radostan si jel`da? Neko te uplašio? Neki čovek te uplašio? Kaži tko..

Ukoliko se u ovom trenutku u priču uplete forenzika, sve postaje preciznije, jasnije i nema Vam spasa! Analitički i znanstveni pristup forenzike rješiti će gotovo svaki misterij. Zadaća je forenzike utvrđivanje činjenica. Kada je riječ o ortopediji i koštanim ozljedama, one se uvijek događaju prema pravilima djelovanja sile. Ljudsko je tijelo prekriveno kožom, ispod koje se nalazi potkožje s masnim tkivom. Koža svojim elasticitetom omogućava difuzno raspoređivanje djelovanja male sile te osigurava izostanak posljedica ozljeda. Ukoliko mehanička sila nadjača obrambenu sposobnost organizma nastaje ozljeda ili točnije trauma. Mehaničko djelovanje sile koja nanosi ozljedu ili traumu možemo podijeliti na: djelovanje sile koja gnječi - kompresija, sile koja uvrće – torzija te sile rastezanja - trakcija (prof.J.Kos: „Ozljede i rane – definicija, etiologija i podjela“). Torzija i trakcija stvaraju traumu na mjestu djelovanja sile, ali i na udaljenim mjestima od mjesta djelovanja, dok sile kompresije stvaraju traumu upravo na mjestu djelovanja. Ukoliko je kožni omotač popustio te je došlo do prekida kože, nastaju otvorene ozljede ili rane. Izlazi li tako prelomljena kost iz rane, riječ je otovorenim prijelomima. Osnovna posljedica i to loša u ovakvim slučajevima je da unutrašnjost organizma postaje direktno izložena čimbenicima okoliša – u prvom redu bakterijama te se takve rane mogu zagaditi ili inficirati. Zagađenje bakterijama je upravo i osnovna komplikacija otvorenih rana. Kako bi se lakše snalazili u svijetu koji nas okružuje, izmišljamo razne podjele - medicina ih je prepuna. Evo jedne lijepe podjele otvorenih rana:

Ubodna rana (bodna rana po našu, vulnus punctun seu ictum po latinski) – to je kad vas niki ubode npr. z nuožen ili z vilami. Ko vas ubode z fošinon bi se moglo reči da je to bila fošinada,a ko bi vas ki vržmo uboja z nuožen bimo rekli da je bila jena kortelada. Uzme li čovik ili žiena u ruku kakovu puntu ud grote, kakov kolac pa nas, ča bi rekli u afektu, potegne u trbuh  - u ten momentu smo postali učesnici jene spontane ili nedajbuog propensane puntade.

Rezna rana ili posjekotina ( rizna rana po našu, vulnus scissum ili seccatum po latinski) je rana kad vas pretelo ili sused zariže naprimer z škarami. Takovu bi ozljedu mogli okarakterizirati kako jedan strig. Ko Vas ki pasa z jenin tipičnin istrijanskim pomagalom kako ča su kosir ili kosirica, mogli bi reči da Vas je ki fanjski udila. Ukoliko je riz bija stručniji, ud jenega ki se je jušto vrga ča učiniti, moremo ustvrditi da je ki kiega proprio zbikarija.

Razderotina (žgrafada po našu, vulnus laceratum po latinski) ni tako dramatična. Kad dite pade na kolina i rovina nove brageše ili rascuka kotulu, na kolinu zustaje žgrafada.

Ugrizna rana (ujid po našu, vulnus morsum po latinski) mi je forši jena ud naj dražljih. More biti govora o otprtoj rani, ali bome ni ni zaprtu za hititi pod noge. Sukijot je forši tuote jena ud naj većih komplikacija zaprte ujidne rane. Zajno mi pada na pamet štorija kad se brat jenu nedilju kala z kamare šeko na užinu z glavon na buok kako bi skrija sukijot. Nidan niš ni reka samo smo prez besid tac, mati, siestra i ja hitili glavu na buok, nastavili isti i smijati se na isti bot.

I na kraju nagnječenje (vulnus contusum na latinski). Ne znan kako bi reka po našu, ma to Van duojde kako kopun u guzicu.

No da se vratimo na početak teksta i forenziku. Radi usmjerenog djelovanja sile, posebice kompresijske, imamo nekoliko vrlo tipičnih prijeloma. „Prijelom ljutnje“ je prijelom glavice pete kosti doručja koji nastaje ili nepravilnim boksačkim udarcem ili udarcem šake o stol. „Prijelom obrane“ je prijelom u kojemu dolazi do poprečnog loma obje kosti podlaktice u trenutku kada napadač napada tvrdim predmetom, a protivnik se brani podižići podlakticu. Kada sudski vještak traumatologije vidi takve oblike prijeloma, s velikom sigurnošću može tvrditi kojim je mehanizmom došlo do ozljede, tko je napadao, a tko se branio.

Uđe li nam tako u ambulantu pacijent u kolicima nekih 100 i više godina otprilike, s prijelomom baze pete metakarpalne kosti ili pete kosti doručja – nema dileme – riječ je o prijelomu ljutnje! Pantelija je dakle bio besan!

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 23.12.2013