Golf tereni na ledinami

Ma ča je zbisa Janko prodati ledine! Trukinja je na ledinah vajk lipo rodila. Klasi kako i cekini, batvi kako i paluni, zrnja i bobići kako i tići na gran. Se domišljan kako je cili voz trukinje poša za taše s tud dok je stara teta bila živa. I ča nisu jušto na unoj gromači ćapali malega Tončića pod Lučijinon biankerijon! Aj, vrajža mala ma je lipa bila. Su baki bukali, bukalete i bukali scidili se do zadnjega kapca kad su je drugen dali. Ma nieće šinjorina poj za hlapca! Na ledinah, na strništu se urbanistički plan dela prema golf igralištu.

Kad govorimo o trukinji, Miroslav Bertoša (u knjizi; Istra, Jadran, Sredozemlje: Identiteti i imaginariji, Zagreb, 2003), pojašnjava kako se kukuruz najčešće naziva "formenton" ili "grano turco", kasnije i "mais", dok se u uporabnom govoru hrvatskoga stanovništva rabi ime "trukinja", "turkinja" tj. "tursko zrno". Zbog razvijenih trgovinskih veza između Venecije i Levanta, sve što je novo, i što je došlo iz dalekih krajeva (u ovom slučaju iz srednje Amerike) naziva se u narodu turskim. 

Golf je uz košarku i nogomet, jedan od najstarijih i najpopularnijih sportova na svijetu. Prema dostupnim podacima (Business Report, 2003), trenutno na svijetu nalazimo preko 61 milijun golfera od čega 6.9 milijuna u Evropi, 13.6 milijuna u Aziji s Kinom kao zemljom sa stalnim eksponencijalnim porastom broja igrača, 1.7 milijuna u Australiji, 1 milijun u Južnoj Americi, 500 000 u Africi te 31 milijun igrača u SAD. Riječ je o sportu kontinuiranih dugotrajnih opterećenja niskog intenziteta koje se proteže kroz više sati i omogućava sportašima da svoje slobodno vrijeme ili vrijeme treninga provode u ugodnom ambijentu na otvorenom.

Andrew McHardy i sur. (2007) organizirali su prospektivnu studiju ozljeda u golfu kako bi se utvrdila učestalost ozljeda, mehanizam ozljeda, primjenjeni tretman ozljede te kako bi se odredili rizični čimbenici ozljeda u golfu prema dobi, spolu, hendikepu (handicap), navikama tijekom  igre, zagrijavanju ili opremi. Studija se odvijala tijekom 12 mjeseci 2004/05. godine na 1021 ispitanika iz 8 golf klubova Australije. Kao ozljeda je definirao svako stanje nastalo tijekom igre ili prakticiranja golfa, a koje je zahtijevalo prekid igre ili prakticiranja, ograničavalo normalnu daljnju igru te zahtijevalo jedan od oblika liječenja (od poštede pa do liječničkog tretmana). Incidencija ozljeda u studiji je 16.5 ozljeda / 100 igrača  za muškarce te 13 ozljeda / 100 igračica za žene. Najčešće ozlijeđeno mjesto je donji dio leđa ili križa, zatim lakat i podlaktica, gležanj i stopalo te rame i nadlaktica. Kad govorimo o mehanizmu ozljede, najčešći je mehanizam golferski swing te sindromi prenaprezanja. Sindromi prenaprezanja su stanja povezana sa stalnim repetitivnim aktivnostima prilikom kojih dolazi do nakupljanja mikroozljeda koje se polako, zbog nedostatnog oporavka pretvaraju u makro ili velike, simptomatske ozljede koje stvaraju ozbiljne smetnje. Golferski swing je kompleksan koordinirani pokret koji koristi muskulaturu gotovo cijelog tijela. Swing mora tehnički biti ispravno izveden te mora biti brz i silovit kako bi udarac bio precizan i dugačak. Pri tome dolazi do jakog uvrtanja u donjem dijelu kralježnice, posebice na prijelazu prsne u križnu kralježnicu. U tom se predjelu odvijaju najveće rotacije u kralježnici. Važno je razumjeti kako svaki zamah tijela, tako i golferski udarac, ispoljava veliku silu i tu je silu na kraju udarca potrebno i zaustaviti. Bez snažne muskualture trupa, posebice trbušne, leđne, bočne muskulature te snažnih malih mišića kralježnice, nije moguće izvesti kvalitetan golferski udarac. U svakom slučaju to nije moguće duže vrijeme i bez pojave bolova.

„Mnogi golferi od amatera pa sve do sportske elite poput Tiger Woodsa i Anike Sorenstam, okreću se pilatesu koristeći ga kao esencijalni trening kojim se korigira mišićni disbalans te poboljšava sportska izvedba“, kaže Sunčica, prof.kineziologije. „Naglasak u kineziterapiji golfera postavljamo na pokrete iz centra odakle i kreću golferski udarci primarno aktivirajući duboke stabilizacijske a potom površinske mišićne skupine.“

Zanimljivo je da je učestalost zamjene golferskih palica značajno povezana s učestalošću ozljeda. Česta promjena palica koje su građene od sve novijih i lakših materijala, omogućava sve brži i snažniji udarac te veću silu koja se preko palice prenosi na tijelo. Nadalje, svaka izmjena palice radi svoje drugačijie konstrukcije mijenja i vektore sila u udarcu što uvjetuje i drugačije obrasce prijenosa sile na tijelo, na koje ono nije naviklo. Od 1999.g. igra golfa i izgradnja golf igrališta u Istri su navodno od strateškog interesa za razvoj Istarskog i Hrvatskog turizma. Premda je to sport niskog intenziteta opterećenja i bez fizičkog kontakta sa suigračima, porastom broja igrača, raste i broj ozljeda povezanih sa igrom golfa, a pravilnom primjenom znanja kineziologije u trenažnom i rehabilitacijskom procesu golfera, učestalost ozljeda u golfu može se smanjiti na najnižu razinu. 

Povidivaju da je nikad cila Istra bila uređena, kultivirana, da ni bilo baredi, da se na dva kilometra moga viti ziec, da je bila umivena kako i golf teren, lipa kako i Lučija, njeja bjankerija, kumbine, kušet, odor, arija...

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 04.05.2014