Ilizarov - Čarobnjak iz Kurgana!

 

Počele su zimske olimpijske igre u Sočiju, a Soči se neslužbeno naziva i lječilišnom prijestolnicom Rusije. Čim se spomenu Olimpijske igre, nemoguće je ne sjetiti se SSSR-a i njihovih sportskih podviga. Pioniri u svojim područjima su iznova ti koji inspiriraju generacije koje im slijede, svojim primjerom prenose lekcije o hrabrosti, ustrajanosti, predanosti. Svaki prostor i svako vrijeme imaju svoje junake, a poneki od njih prelaze granice prostorovremena. Savez Sovjetskih Socijalističkih republika daje nam svoje junake. Država nastala 1922. na prostoru Carske Rusije pod vodstvom Vladimira Iljiča Lenjina i Komunističke partije, nestala je 1991 g. Sastojala se od 15 republika od kojih su danas nastale samostalne države Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Estonija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Litvanija, Moldavija, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i   Uzbekistan. Bila je vodeća svjetska komunistička sila, ali bila je ujedno i sportska velesila osvojivši sveukupno 1204 medalje na Olimpijskim igrama od čega 473 zlatne medalje (http://en.wikipedia.org/wiki/Soviet_Union_at_the_Olympics). Olimpijski su junaci sigurno u svijetu sporta oni koji inspiriraju. Tadašnji je prostor SSSR-a obuhvaćao 22,402,200 km² i gotovo 300 milijuna ljudi.  Zemlju velikom čine i veliki ljudi. Jedan od njih, u području koštano-zglobne kirurgije je svakako dr. Gavril Abramovich Ilizarov. Njegova je zasluga golema u razumijevanju koštanog cijeljenja koje je ujedno i praktično implementirao u svoju metodu liječenja teških koštanih deformiteta (Slika 1).   Rođen je 1921.g.u Poljskoj, radi siromaštva je formalnu naobrazbu započeo u 11-toj godini. Medicinski fakultet završava u Ukrajini tadašnjem SSSR-u već 1944-te te po nekoj kazni biva raspoređen kao liječnik u Kurgan Oblast u Sibiru, oko 2000km daleko od Moskve. Drugi svjetski rat polako završava i ostavlja milijune ratnih ozljeđenika i invalida. Posljedice ranjavanja u velikoj su mjeri zastupljene upravo na ekstremitetima u smislu nesraslih ili loše sraslih prijeloma, zagađenih rana, dijelova esktremiteta koji nedostaju i sl. Sve do genijalnih zapažanja i otkrića dr.Ilizarova, amputacija je bila jedna od najčešće korištenih metoda liječenja takvih bolesnika. Novi princip nazvao se distrakcijska osteogeneza: ukoliko kost postavimo u uvjete kontrolirane distrakcije ili istezanja, djelovanje takvih sila potiče rast kosti i mekih česti. Liječenje se odvija postavljanjem vanjskog fiksatora ili Ilizarov aparata pomoću kojega je moguća kontrolirana primjena sila u svim smjerovima, ispravljanje najtežih koštanih deformiteta, liječenje nesraslih prijeloma, produžavanje ekstremiteta itd. Već se u 50-tima polako glasine o čudesnom ortopedu na istoku polako šire Rusijom, a on postaje poznat kao „ Čarobnjak iz Kurgana“! Do svoje smrti 1992.g., objavio je preko 600 znanstvenih radova te više od 200 različitih operativnih tehnika. Desetljećima su njegova znanja bila skrivena iza „željezne zavjese“ da bi danas bile jedne od vrijednih tehnika moderne ortopedije i traumatologije.

Kao u svakom velikom otkriću riječ je o slučajnosti koju je valjalo dobro interpretirati. Kurgan je bio industrijsko središte s velikom tvornicom bicikala. Upravo je žice i konstrukciju kotača za bicikle, dr.Ilizarov u pomanjkanju adekvatnije metode, iskoristio za fiksaciju prijeloma jednog atletičara. Kako je bila riječ o prijelomu u kojemu je nedostajao centralni dio kosti, plan je dr.Ilizarova bio da postepeno rasteže kost i na kraju, kad stvori dovoljno prostora ubaciti komad kosti s drugog dijela tijela ili s drugog čovjeka. Pacijent je dobio u zadatak da svaki dan pomalo rasteže metalnu konstrukciju na svojoj nozi za jedan i pol navoj. Nakon mjesec dana, imali su što vidjeti. Cijeli je prostor istezanja bio ispunjen s kosti. Nastala je i inovativna teorija da rastezanje kosti predstavlja veliki potencijal za cijeljenje tj. teorija distrakcijske osteogeneze. Unatoč revolucionarnim rezultatima, dugo je njegov rad ostao gotovo nepoznat dok se ortopedija nije ponovo susrela s Olimpijskim igrama. Olimpijski pobjednik Valeriy Nikolayevich Brumel, zlatna medalja iz Rima 1964-te u skoku u vis, pao je s motora i zadobio otvoreni prijelom potkoljenice. Nakon 20-tak bezuspješnih operacija, zaostao je nesrašten, zagnojen prijelom sa skraćenjem noge od 4cm. Valery se javio dr.Ilizarovu i njegovo uspješno liječenje, pronijelo je slavu dr.Ilizarova Sovjetskim s avezom i svijetom.

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 16.02.2014