Najnevjerojatnija istraživanja u medicini ili kako sportski rezultati potiču natalitet

 

„Znanje je baština čitavog čovječanstva“ – tako je moj profesor Matko Marušić započeo jedno od meni najdomljivijih predavanja tijekom medicinskog školovanja. Znanje pripada svima nama, uzbudljivo je, nepredvidivo, zanimljivo, neiscrpno. Znanjem učimo, spoznajemo, razvijamo se i mijenjamo. Mijenjajući sebe mijenjamo svijet oko nas i obrnuto.  Medicina, „najmlađa znanost“ kako medicini tepa dr. Lewis Tomas, svakodnevno nudi nova znanja i jedno je od zasigurno najdinamičnijih područja ljudske spoznaje. Znanstveni časopisi su jedan od najvažnijih načina prenošenja znanstvenih informacija - iščitavanjem medicinske literature počinje i završava dan jednog liječnika pa tako i u vrijeme adventa. U vrijeme adventa mediji se okreću ležernijim i zabavnijim temama, a ista je praksa i u medicinskoj literaturi. Jedan od najčitanijih medicinskih članaka objavljen je 1999-te godine upravo u božićnom izdanju BMJ (British Medical Journal), službenom listu Britanske medicinske komore. Članak je toliko zanimljiv da je 2000-te bio dobitnik nagrade za „najnevjerojatnije istraživanje“ i nagrađen nagradom Ig Nobel - nagrada se uručuje na ceremoniji koja se krajem svake godine održava na Harvardu, a pobjednici javno izlažu rad predavanjem na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology). Premda nije riječ o užem području ortopedije i traumatologije, složiti ćete se da je u njemu ipak na neki način riječ o mišićju, kretanju, a prije svega riječ je o zanimljivom članku koji je mnoge u prvi mah nasmijao, a potom i potakao na razmišljanje. Članak počinje crtežom Leonarda da Vinčija i riječima: „Prenosim vam ovdje podrijetlo prvog, a možda i drugog razloga ljudskog postojanja“! Naziv članka je „Magnetska rezonanca muških i ženskih genitalija tijekom koitusa i ženskog seksualnog uzbuđenja“ profosora Willibrord Weijmar Schultz-a i suradnika (Magnetic resonance imaging of male and female genitals during coitus and female sexual arousal). Članak je slobodan na internetu i preporučam ga za čitanje. Ako ništa drugo, slike su interesantne!

Znanstvenici znaju biti razigrani u vrijeme slavlja. Još jedan rad objavljen u božićnom izdanju BMJ 2006-te, ponovo zabavlja. Isaac Asimov rusko-američki pisac znanstvene fantastike i veliki popularizator znanosti izjavio je jednom kako najuzbudljiviji povik u znanosti nije „Eureka!“, već „ovo je zabavno!“. Dobitnik Ig Nobela za 2007.g. je rad dr. Brian Witcombe i sur. „Gutanje mačeva i moguće nuspojave“ (Sword swallowing and its side effects). U radu je po prvi put u znanstvenoj literaturi detaljno opisana tehnika gutanja mačeva te su obrađene moguće ozljede ovog neobičnog hobija.

“Jednom kada eliminirate nemoguće, ono što ostane, koliko god nevjerojatno bilo, mora biti istina ", izjavio je najpoznatiji detektiv popularne literature Sherlock Holmes.

BMJ u svom posljednjem božićnom broju donosi članak koji tematizira baby boom nakon uspjeha nogometaša Barcelone 2009-te. (Barcelona baby boom: does sporting success affect birth rate?). Nogometni zaljubljenici se sjećaju 6.5.2009.-e kada je Iniesta zabio protiv Chelsea za ulazak u finale UAEFA Lige prvaka. Navodno je tada započelo neviđeno slavlje na ulicama Barcelone te je sve skupa kako i priliči pravom slavlju, rezultiralo baby boom-om. Autori članka obrađuju statistiku porasta broja novorođenčadi 9mj. nakon događaja te potvrđuju porast nataliteta za 16%! Šanjolski su mediji tu djecu prozvali „Iniestinom generacijom“.

 

Sritan Božić i Novo Lito - neka Vam fešte proteknu u slavljeničkom raspoloženju!

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 30.12.2013