Ortopedija i umjetnost

Upravo sam se vratio iz Barcelone s jednog izvrsnog sveeuropskog skupa o kuku - Barcelona Hip Meeting. Prisutni su bili ortopedi iz cijele Evrope: Engleska, Portugal, Italija, Austrija, Belgija, Danska, Norveška, a najveće su zvijezde bili naravno Nijemci. Jednostavno su najposloženiji, najuvjerljiviji, najznanstveniji. Proveo sam prilično vremena u njemačkim bolnicama – rade svakako manje od nas, imaju planirano vrijeme za rad s pacijentima, za edukaciju, za znanost. U konačnici, medicina im je najuvjerljivija od Europskih medicina (moje osobno mišljenje). I španjolci imaju puno vrijednih ortopedskih imena. Početkom mjeseca sam držao predavanje na regionalnom skupu o kirurgiji gležnja i stopala u Zagrebu i predavanje posvetio upravo jednom španjolcu, profesoru Pau Golano-u. Profesor Pau Golano bio je profesor anatomije, patologije i kolegija o eksperimentalnom liječenju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Barceloni. Ove je godine njegova iznenadna smrt u 49-toj godini života pogodila, iznenadila i rastužila ortopedsku zajednicu. Bio je Prof. Golano jedan od vodećih svjetskih anatoma. Njegova nevjerojatna preciznost u sekciji ljudskog tijela, predanost edukaciji ubrzo je postala poznata i priznata diljem svijeta, etablirajući ga kao jednog od vodećih svjetskih anatoma. Nama kirurzima je anatomija važna. Učeći anatomiju do najfinijih detalja, postajemo bolji liječnici, a prof. Golano nam je ovdje uvelike pomagao. Poznat je postao po svojim anatomski sekcijama koje graniče s umjetničkim djelima. Na slici je njegova fotografija naziva „Corrosione digitale“ ili korozija prsta. Fotografija je nastala tijekom posebnog postupka kojim se prikazuju krvne žile, u ovom slučaju prsta. Najprije se krvne žile ispune posebnom tekućinom, a nakon toga se prst uroni u tekućinu koja uklanja sveo stale strukture. Nakon postupka, dobijamo krvožilnu mrežu organizma u prostoru što je vrlo korisno u učenju i razumijevanju vaskularizacije tkiva. Brojni su njegovi daljnji anatomski radovi. Na drugoj fotografiji, prikazani su ligamenti gležnja preciznije i ljepše no što ih je prikazao itko do sada. Ovaj je rad jedan iz skupine radova radi kojih je prof. Golano 2012-te dobio prestižnu nagradu Europskog ortopedskog i traumatološkog udruženja  (2012-te KSSTA best Paper Award for “Anatomy of the Ankle Ligaments: a Pictoral Essay”. Golanó, P. et al (2010). KSSTA Journal, 18(5), 557-569).

Anatomija je važna. Kada nam pacijent dolazi s određenim smetnjama, pokušavamo u razgovoru s njim doći do dijagnoze. U konačnici je dijagnoza većinom u nekoj od anatomskih struktura. Svaka od milijuna ili trilijuna anatomskih struktura u organizmu može biti oštećena i svaka od njih može stvarati smetnje. Kako je kuk bila tema u Barceloni, najraniji simptom kod bolova koji su porijeklom iz kuka je bol u preponi! Osjećate li bolove u preponi – javite se. Brojne se promjene koje bi ranije dovele do potpunog oštećenja, danas mogu riješiti ukoliko se javite na vrijeme. Upravo spremam jedno novo predavanje i gledam fresku Plesa Mrtvaca iz Berma. Vincent iz Kastva je fresku naslikao 1474.g. Pogledamo li kukove, jasno je da onaj tko je slikao, nije nikada vidio anatomski preparat ljudskog skeleta. Kukovi kao dva čunja stoje jedan na drugome, bez poveznice između. Ni Vincentu za zamiriti, sekcije su u to vrime bile zabranjene i Vincent, sirota naš, ni moga znati kakove bi kuke rabilo dišenjati. Vridan i štabeja je bija, bogomoljan svakako, nan je stija povidati forši kakovo niš je ti zemaljski život i sva njegova  blaga. Nike škeletre je litrata, ma largo ud unega ča bi rabilo. Stoljeće cijelo kasnije izdana je prva anatomska knjiga bazirana na sekciji ljudskog tijela (Andreas Vesalius "De humanis corpori fabrica", 1543.g.). Pasala su stoljeća, a mi i dalje otkrivamo ono što je oduvijek u nama prisutno tj. vlastitu ljudsku anatomiju. Ako je kreacija finila u jenen hipu, cijela stoljeća kasnije mi i dalje tumačimo vlastito tijelo, bez posebnih naznaka da smo pri kraju. Prof. Golano i ostali svjetski anatomi mogu odahnuti, premda je vrijeme stvaranja uzdavna finilo, vrijeme otkrića svakako vrag lik ni!

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 09.11.2014