Pad s masline

 

Nemojte pasti z ulike!

Biti dežuran ovih dana u traumatološkoj ambulanti znači puno posla. Uvijek to dolazi nekako  sezonski: godina počinje sa poledicama, skijanjem, slijede šparuge, gljive, čerišnje, smokve, munjeni turisti, mendule, opet gljive i evo nas na ulikama. Vrijeme između nije naravno prazno već je ispunjeno raznoraznim ozljedama od „običnih“ i tipičnih do donekle nesvakidašnjih ( mnogi je slomio petnu kost skočivši sa kata, jedan je sa ferala na molu skakao u more pa promašio i sl.).  Pad sa stabla vrlo često rezultira značajnijom ozljedom. Najopasnije su ozljede kralježnice i zdjelice, uobičajeniji su prijelomi donjih ekstremiteta. Stupanj ozljede ovisi o energiji koju je tijelo pretrpilo u trenutku pada i o samom pacijentu. Općenito ozljede dijelimo na one koje su nastale djelovanjem velike količine energije kao u saobraćajnoj nesreći ili prilikom pada sa visine te na traume malih energija. Pad sa visine u grubo se najčešće svrstava u ozljedu visoke energije i posljedice mogu biti ozbiljne te opreza nikad dosta. Reču ću još i ovo: ozljede su šesti po redu uzrok smrti u populaciji!

Čitam da je smrtni slučaj uslijed pada s masline zabilježen prošli tjedan, kada je 81-godišnji muškarac podlegao teškim ozljedama nakon pada sa stabla (zadarski internet portal).

Prilikom pada, prijelomi su češći u starijoj dobi te učestaliji u žena no u muškaraca. Jedan od osnovnih razloga je razvoj osteoporoze tj.postupnog smanjenja koštane mase, razvoja fragilnijih kostiju što je učestalije u žena. Sa dobi se smanjuje i mišićna snaga, mišićna koordincija, slabi vid što sve zajedno pridonosi učestalosti pada. Unatoč tome, na odjel traumatologije se uporno primaju pacijenti stariji od 50g.sa traumom pada sa stabala. Neka se na uliku penju mlajži!

Nekoliko savjeta kad se već penjete:

-      penjite se polako,

-      provjerite uvijek uporište prije no što stanete,

-      obratite pažnju da uvijek imate tri točke uporišta (noga, noga, ruka ili pak ruka, ruka, noga).

Ukoliko unatoč oprezu dođe do pada, postoji postupnik kojega se valja držati: ostati miran i priseban jer ozlijeđenik sada ovisi o vama, pozvati hitnu pomoć biranjem 112.

Unesrećenog ne bi trebalo pomicati kako ne bi pogoršali ozljedu. Slijedi brzi pregled unesrećenog koji se prema anlgosaksonskoj literaturi naziva ABCD protokol: A (airway) – provjeravamo prohodnost dišnog puta. Ukoliko pacijent odgovara na pitanja, dišni je put slobodan. Ukoliko je pacijent bez svijesti, pokušati mu prstima očistiti usnu šupljinu, pomaknuti jezik u stranu ili sl. B (breathing and ventilation) – provjeravamo diše li unesrećeni promatranjem pomicanja prsnog koša ili postavljanjem obraza na usta kako bi osjetili dah. C (circulation with hemorrhage control) – provjeravamo krvotok tražeći puls na vratnim žilama ili ručnom zglobu. Ukoliko pacijent krvari, direktnim pritiskom kontroliramo krvarenje. D (disability / neurologic assessment) – provjeravamo neurološku ozljedu dozivanjem, dodirom i štipanjem provjeravamo osjet na rukama i nogama.

Ukoliko se pacijent tuži na bolove u vratu, leđima, križima – ne pomičemo ga! Ukoliko navodi tek bolove u rukama ili nogama imobiliziramo ekstremitet na način da zahvatimo dva susjedna zgloba. Za imobilizaciju koristimo bilo kakav tvrdi dugački predmet i zavoj, ekstremitet postavljamo na povišeno, led lokalno ako je moguće i u bolnicu.

Niki dan san zva svojega drugega zrmana kujega zoven barba kako se po užanci poli nas zove svi stariji rod (ga poznate da..): „morete predikati“ ga pitan ja. „Vero ne jako“ odgovara mi barba, „jušto si me ćepa na vrhu ulike“...

Upravo o tome i pišem – oprezniji budite.

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 17.11.2013