Zadaje na šparuge

S dužim danima dolaze šparuge. Jedra na horizontu ponovo znače da rabi ubajti za šparuge. Inače na delo krećem po škuremu, jutros je već Sunce jur bilo nad Učkon dok san pelja prema suncestoku ča bi također značilo da su šparuge pošinule. Peljen prema Suncu, još bliden, nejaken i pensan kako bez problema gledan u nj. Ne rabe mi ni učali za Sunce. Bija je u Poreču niki munjeni i siroti, da ga ne imenujem, kuji bi zna pitati: „kadi da ti vržen Sunce?“. Bija je infišan da je on ti kuji ga pomiče. Uz mnoge poremećaje koje je imao, ovdje se ističe narcisoidno poimanje sebe kao produženje ruke božje. Vrlo čest poremećaj danas, prilično popraćen i u medijima. Donekle i unosan poremećaj ukoliko osoba stvori dovoljno sljedbenika. Ali to jutro dok sam vozio, razmišljao samo o drugome: je li istina da je gledanje u Sunce zdravo i da nas ispunjava energijom?  Naravno da nije, a može biti i opasno tj.može trajno oštetiti vid. Koncept gledanja u Sunce i očekivano ispunjavanje energijom se naziva Sungazing. Ima prilično radova o trajnim oštećenjima vida nakon gledanja u Sunce. Zanimljiv je rad dvojice, čini mi se američkih autora, o oštećenju vida nakon zurenja u Sunce u Međugorju još 1987. (Solar retinopathy from sungazing in Medjugorje. Nix RR, Apple DJ.J La State Med Soc. 1987 Aug;139(8):36-40.) Uglavnom, buljenje u Sunce je štetno. Nije još zabilježeno niti izmjereno punjenje energijom buljenjem u Sunce pa ni da je netko preživio bez hrane više dana radi zurenja u Sunce. Osoba s početka teksta, preko imena zvan i „Kadidativržensunce“, je živija deboto bez jisti i ni ija danima ki ni ima ča jisti. Kadidativržensunce je bija lačan čovik. Sa Suncem dolaze i šparuge. Izbijaju meke dok se kako staraju pretvaraju u trde prute. Malo je radova napisano na temu naših divljih šparuga. Jeno malo san hitija oko po znanstvenoj literaturi i uglavnom se radovi, uno malo ča hi je, odnose na Asparagus officinalis ili unu debelu domaću šparugu, dok o našoj dibljoj Asparagus acutifolius gotovo ničega nema. Tek nekoliko radova o zastupljenosti, etnologiji i sl. U biti sam tražio potvrdu jedne priče koju mi je ispričao prof. Fornasari s Istituto Ortopedico Rizzoli u Bolonji, kako su u povijesti medicine liječnici koristili šparuge u procjeni bubrežne funkcije. Pacijent bi pojeo šparuge i pratili bi koliko je potrebno da urin promijeni miris. Miris, preciznije vonj urina nakon konzumacije šparuga dolazi od nekoliko spojeva koji u sebi imaju sumpor i javlja se normalno već između 15 do 30 minuta od konzumacije. Izuzetno neugodan vonj nekima, oko 20% ljudi ne osjeća. Zanimljivo je da će se svaki peti čovik iznenaditi započnete li temu vonja urina nakon konzumacije šparuga. Prema radu Pelchat ML i sur. iz 2011-te (Pelchat ML, Bykowski C, Duke FF, Reed DR. Excretion and perception of a characteristic odor in urine after asparagus ingestion: a psychophysical and genetic study. Chem Senses. 2011 Jan;36(1):9-17.) oko 20% ljudi ne osjeća neugodan miris urina nakon konzumacije šparuga i to iz dva razloga: prvi je razloga da neki ljudi ne luče spojeve neugodnog mirisa, a drugi je razlog da neki ljudi nemaju sposobnost mirisanja takvih spojeva. Ovaj drugi razlog je objašnjiv i zanimljiv. Naziva se selektivna anosmija! Anosmija - je odsutnost osjeta mirisa, odnosno gubitak njuha. Može biti privremena ili trajna. Povezani pojam hiposmija, odnosi se na smanjenu sposobnost njuha, dok je hiperosmija pak pojačano osjetilo njuha. Neki ljudi mogu biti neosjetljivi na neki određeni miris. To se zove specifična, selektivna anosmija i može biti određena nasljeđem tj. genima. U medicini se to smatra trivijalnim problemom iako postoje i određeni tumori koji mogu započeti svoju klinički sliku promjenom osjeta mirisa. Selektivna anosmija je nešto što je karakteristično za pojedine vrste. Mi smo npr. najčešće genetski neosjetljivi na miris ljudskog znoja, mošusa, hlapivih steroidnih hormona. Vrlo praktično zar ne!? Sve dalje od toga rješavamo vodom, sapunom i parfemima. U navedenom je radu detektirana i promjena u genomu koja diktira neosjetljivost na miris šparuga u urinu. Počeo sam ovaj članak sa sasvim drugačijom idejom, ali eko na... Ako van se primakne čovik, žgoljav, suh, usukan, tmuran, s dugin lasi i Vas upita: „kadi da Van vržen Sunce?“. Nemojte se prenuti – rečite mu neka ga samo pušti kadi je.

 

Doc.dr.sc. IVAN RAKOVAC, dr.med.spec.ortoped

Glas Istre, 29.03.2015